Kako spriječiti zarazu u školama

Kako otvoriti škole i fakultete, pitanje je sad. Znanstveni pristup trebao bi biti donošenje zaključaka ako je moguće na temelju eksperimentalnih dokaza. Prema nedavno objavljenu članku u časopisu Nature sve je veći broj istraživanja koja kažu da su za sigurno otvaranje škola i fakulteta potrebne tri stvari: higijena, socijalno distanciranje i dobar javnozdravstveni odgovor na epidemiju koji se očituje u niskom stupnju rasprostranjenosti virusa u zajednici. U slučaju da se škole otvore kad je rasprostranjenost virusa u zajednici relativno velika, broj zaraženih rast će nelinearno jer su to mjesta uglavnom s učenicima iz raznih dijelova grada koji provode dosta sati u slabo provjetravanim prostorijama nakon što su u školu došli javnim prijevozom. Za početak nastave na fakultetima stvar može biti još dodatno komplicirana time što studenti dolaze iz raznih dijelova Hrvatske. U Jeruzalemu u Izraelu, primjerice, nastalo je veće žarište epidemije u jednoj srednjoj školi samo deset dana nakon što su škole ponovno otvorene u svibnju ove godine. U to doba u Izraelu je bilo dnevno zabilježeno petnaest slučajeva na milijun stanovnika. Temperature su bile visoke pa su radili klima-uređaji, a u razredima je bilo po tridesetak djece koja nisu nosila maske. U vrlo kratko vrijeme bilo je sto pedeset i troje zaražene djece, dvadeset i pet zaposlenih i osamdeset i sedmero članova kućanstva.

Izvor Pixabay

U Santiagu u Čileu velika škola sa po tridesetak djece u razredima postala je žarište samo devet dana nakon što je u zemlji detektiran prvi slučaj zaraze. U te dane bio je organiziran i veliki sastanak nastavnika s roditeljima.

Dva mjeseca poslije istraživači su našli antitijela SARS-CoV-2 kod 10% djece i 17% zaposlenika škole. Zaključak iz Čilea i Izraela jest da veliki razredi u malim prostorima igraju veliku ulogu u širenju zaraze u školama. Stoga se preporučuje smanjivanje grupa koliko je moguće uz mjere čestog pranja ruku i nošenja maski u prostorima s velikim brojem ljudi.

Na početku pandemije mislilo se da virus različito djeluje na djecu i odrasle, a sva nedavna istraživanja upućuju na to da zaražena djeca šire zarazu kao i odrasli. Istraživanja u Seulu u Južnoj Koreji pokazuju da je samo jedno dijete od stotinjak pozitivnih u dva mjeseca dobilo bolest u školi, a svi ostali od članova obitelji. Južna Koreja otvorila je škole kad su imali jedan slučaj zaraze na milijun stanovnika dnevno, a i u takvim povoljnim uvjetima u školama s većim razredima i područjima s većim porastom broja oboljelih samo dio učenika bio je fizički u školi. Kad je netko postao pozitivan, podučavanje je odmah prelazilo na učenje na daljinu. Zaključak je da u područjima s malom lokalnom transmisijom i pravilnim mjerama možemo kontrolirati širenje zaraze u školama te ih možemo držati većinom otvorenima.

Potkraj kolovoza izašle su i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za održavanje nastave na fakultetima. Preporučuje se držanje razmaka, kontaktna nastava, higijena ruku i nošenje maski. Razmak i stalna kontaktna nastava neprovedivi su na fakultetima s velikim grupama studenata jer će nedostajati prostora ili nastavnika ili se programi neće provesti u cijelosti. Trenutno je jedini moguć neki hibridni oblik između kontaktne i nastave na daljinu. Na PMF-u u Zagrebu nastojat ćemo održati uvodna predavanja za brucoše na amfiteatralnoj livadi pored zgrade dekanata.

S druge strane naš poznati znanstvenik s kanadskom adresom Igor Štagljar nedavno je opisao četiri cjepiva u finalnoj fazi testiranja. Do sada je najbrže razvijeno cjepivo bilo ono protiv zaušnjaka (mumpsa), a razvoj je trajao četiri godine. Čini se da će cjepivo koje se sada razvija potući sve rekorde u brzini razvoja. Sveučilište u Oxfordu u suradnji s farmaceutskom kompanijom AstraZeneca koristi oslabljeni adenovirus čimpanze. Riječ je o virusu koji uzrokuje blagu prehladu samo kod čimpanzi te se zbog toga ne može umnožavati u ljudima. Velika je vjerojatnost da će to eksperimentalno cjepivo biti uspješno jer se tehnologija oslabljenog adenovirusa otprije pokazala uspješnom u pripravi mnogih cjepiva, kao što su cjepiva protiv ospica, malih boginja, gripe i zika-virusa. To eksperimentalno cjepivo uzrokuje samo blage nuspojave (povišenu tjelesnu temperaturu, bol u mišićima, blagi umor i glavobolju) kod 70% testiranih dobrovoljaca, a prodavat će se po proizvodnoj cijeni od pet dolara po dozi, dakle bez ikakve zarade. Moderna i Američki institut za alergije i infektivne bolesti (NIAID) razvijaju cjepivo koje se zasniva na tzv. mRNA (glasničkoj RNA) molekuli, što znači da koristi dio ribonukleinske kiseline odgovorne za proizvodnju proteina šiljka (S-proteina) virusa SARS-CoV-2. U tom slučaju uopće nije potrebno koristiti cijeli SARS-CoV-2 virus, već samo jednu njegovu mRNA molekulu (koja kodira S-protein), koja će izazvati imunološki odgovor.
Pfizer (SAD) u suradnji s BioNTech (Njemačka) razvili su čak dva eksperimentalna cjepiva koja također koriste istu mRNA-tehnologiju kao i Moderna i NIAID, od kojih je cjepivo pod nazivom BNT162b1 već u kliničkim istraživanjima. Sinovac (Kina) razvija cjepivo pod nazivom CoronaVac. Tu se koristi oslabljeni SARS-CoV-2 virus koji uzrokuje jaki dugotrajan odgovor imunološkog sustava, a ne šteti ljudima.

Trenutna pandemija koronavirusa mogla bi se pokazati izvrsnim učiteljem znanstvenih metoda, pokazujući kako se pravi smjer djelovanja razvija s akumuliranjem dokaza. Jasno smo vidjeli kako stvari mogu poći po zlu kad pojedinci i vlade ne shvate važnost donošenja odluka utemeljenih na dokazima.

Čestitamo našem kolumnistu
Mirku Planiniću koji od listopada preuzima
dužnost dekana PMF-a (Uredništvo)